|
Biografija
Viktor Škrabanj, akademski slikar, rođen je 1936.
godine u Bečeju.
Osnovnu školu, muzičku školu i gimnaziju pohađao je u Bečeju.
Likovnu akademiju je završio u Ljubljani 1962. godine na slikarskom
odseku
u klasi profesora Maksima Sedeja.
Njegovo preko četiri decenije dugo stvaralaštvo, u oblasti likovne
umetnosti, otkriva izuzetan talenat, disciplinu, neiscrpnu energiju.
Na likovnoj sceni
Vojvodine 50-tih godina dolazi do vidnih promena, napuštanja
tradicionalnih shvatanja likovne celine i do zaoštrenih sukoba
različitih programa i ideja. Bilo je to vreme sučeljavanja novih
ideja: ekspresionizma boje i forme, geometrizma, prvih oblika
apstrakcije i asocijativnog slikarstva. Već 60-tih godina kada
Viktor Škrabanj stupa na likovnu scenu, modernizam je znatno manje
istraživački i inovatorski. Ova stvaralačka klima odgovarala je
introvertnoj prirodi Viktora Škrabanja koji je odbio da tumara
vodama trendovskim i da prihvati ona estetička shvatanja koja
diktira dato vreme i određena društvena sredina.
Njegovi slikarski počeci bili su uslovljeni time što se likovno
formirao u Ljubljani, školi koja se oslanjala na figurativnu
tradiciju zapadne umetnosti, naročito renesanse. Upravo zbog toga
duboko osećanje za čovečnost, za svakodnevnu stvarnost u osnovi je
celokupnog njegovog rada. Škrabanj je slikar idealne realnosti.
Opredelio se za posebnu vrstu estetizma zasnovanog na klasičnoj
kompoziciji, crtačkoj preciznosti, minucioznom islikavanju površina,
punoj materializaciji oblika, uzdržanom koloritu, koji više otkriva
klasične majstore nego ruku modernog slikara. Ono što slika su
vizuelne impresije i recepcije koje godinama sedimentiraju i talože
u duboko podsvesno, da bi u jednom momentu izbile na površinu i
ponovo oživele na platnima. Slikama se posvećuje celim svojim bićem.
Neumorno hvata skice, beleške na licu mesta, kompoziciju formira tek
nakon dugog posmatranja, brojnih studija i najprisnijeg poznavanja
subjekta, oslanjajući se na čudesnu vizuelnu memoriju. Portreti i
figuralne kompozicije su anatomski savršene i psihološki duboko
okarakterisane.
Pre ili kasnije u stvaralaštvu svakog istinskog umetnika nastupa
trenutak preispitivanja umetničkog izraza, kao rezultat nagomilanog
iskustva, svesti o nužnosti promene. Viktor Škrabanj 80-tih godina
nalazi put vlastitog umetničkog preobražaja. Otkriva moćnu prirodu
boje, njenu privlačnost za posmatrače slikarskih dela. Izgrađuje
vlastiti svet, osobnu leksiku, inventar simbola i uspomena.
Kompozicije su sada razgibane, odišu svežinom. U očigledno
izmišljenom prizoru slobodno plutaju raspoređeni predmeti i bića,
lica izmučena teškim životom, tragičnom sudbinom, na kojima je vreme
ostavilo svoje duboke ožiljke. Njima suprotstavlja ženske figure
porculanskog tena i diskretne lepote, kao simbole života,
nastajanja, uzdizanja. Oštri i mutni planovi, namerna nedovršenost
imaju svoju posebnu simboliku i čine osoben likovni iskaz umetnika.
Viktor Škrabanj poseduje složeno i bogato slikarsko iskustvo, ali i
jedno dragoceno poznavanje klasičnih slikarskih principa, tehnika i
materijala. Suvereno vlada likovnom strukturom slike, zato njegova
slika danas deluje celovito i autoritativno.
SEL GABRIELA, istoričar umetnosti
 |
N promenVeć 60-tih godina kada Viktor Škrabanj st
upa na likovnu scenu, modernizam je znatno manje istraživački i inovatorski.
Ova stvaralačka klima odgovarala je introvertnoj prirodi Viktora Škra
banja koji jeisane.
Pre ili kasnije u stvaralaštvu svakog istinskog umetnika nastupa trenutak
preispitivanja umetničkog izraza, kao rezultat nagomilanog iskustva, svesti o
nužnosti promene. Viktor Škrabanj 80-tih godina nalazi put vlastitog umetničkog
preobražaja. Otkriva moćnu prirodu boje, njenu privlačnost za posmatrače
slikarskih dela. Izgrađuje vlastiti svet, osobnu leksiku, invuzdizanja. Oštri i
mutni planovi, namerna nedovršenost imaju svoju posebnu simboliku i čine osoben
likovni iskaz umetnika.
Viktor Škrabanj poseduje složeno i bogato slikarsko iskustvo, ali i jedno
dragoceno poznavanje klasičnih slikarskih principa, tehnika i materijala.
Suvereno vlada likovnom strukturom slike, zato njegova slika danas deluje
celovito i autoritativno.
SEL GABRIELA, istoričar umetnosti
|